Sadržaj:
2024 Autor: Sierra Becker | [email protected]. Zadnja izmjena: 2024-02-26 04:33
Francuski dramski pisac Jean-Baptiste Poquelin, tvorac klasične komedije, stekao je popularnost u 17. vijeku pod pseudonimom Molière. Stvorio je žanr svakodnevne komedije, u kojoj su plebejski humor i šala spojeni s umjetnošću i gracioznošću. Moliere je osnivač posebnog žanra - komedije-baleta. Duhovitost, sjaj slike, fantazija čine Molijerove drame vječnim. Jedna od njih je komedija “Džordž Danden, ili prevareni muž”, čiji je sažetak iznet u ovom članku.
Istorija pisanja
1668. Luj XIV je u zenitu slave, ima sreće, "kralj sunca" je počašćen kao faraon. Lully i Molière su upućeni da udruže snage za "Veliku kraljevsku zabavu" i daju im se sloboda u izboru tema. Molière komponuje Georges Dandin, komad u tri čina, a Lully piše muziku za nju.
Radnja pisca preuzima jednu od njegovih prvih farsi “Ljubomora na Barbulijea”. Autor „oplemenjuje“junake, i šaljivdžijupretvara se u nesrećnika, a farsa - u Molijerovu večnu komediju "Žorž Danden", koja govori o čoveku koji se oženio aristokratkinjom, čiji se život pretvorio u mučenje i pouku svim seljacima koji bi, poput Dandena, želeli da se uzdignu iznad njihovo imanje i sklapanje brakova s plemićima.
Zaplet i likovi
Glavni lik - Georges Danden - sujetan i bogat seljak, glup i ne baš privlačan, udvarao se kćeri razorene porodice. Za Dandena je ovaj brak prilika da dobije plemićku titulu, za barona de Sotanvillea i njegovu suprugu - spas od finansijskog kraha. Ali vjenčanje Georgesa i Angelice nikome ne donosi sreću. Plemkinja i ljepotica Angelica se stidi svog prostačkog muža, roditelji ga stalno zamjeraju zbog neznanja. Uz to, mladi i zgodni vikont Klitandr udvara se svojoj supruzi. Danden, samorefleksivna osoba, krivi sebe za sve: "Hteo si to, Georges Danden."
Pored njih, predstava uključuje:
- Kolen je Dandenov sluga.
- Claudine je sluškinja Dandenove lijepe žene.
- Luben je seljak koji služi vikontu Klitandre.
Prva akcija
Protagonista predstave stoji ispred svoje kuće i objašnjava svoju situaciju. Njegov brak sa plemkinjom pouka je svim seljacima koji žele titulu. Koliko nevolja donosi ovaj brak! Plemenitost nije loša stvar, ali nećete završiti s nevoljama. Bolje je ne petljati se s njima. I on, Danden, iskusio je sam,kako se ponašaju kada puste muškarca poput njega u svoju porodicu. Gospoda se drže samo njegovog novca, ali ne i njega. Ne, uzmi ženu seljanku, poštenu devojku, pa oženio onu koja gleda dole, stidi ga se, kao da on sa svim svojim bogatstvom ne može da povrati pravo da joj bude muž.
Njegovo brbljanje prekida pojava seljaka Lubena, koji izlazi iz svoje kuće. Vlasnika imanja u Dandenu ne prepoznaje i iskreno kaže da je mladoj ljubavnici dao poruku od kicoša koji se nastanio u kući preko puta. Sluga Madame Claudine je izašao k njemu i rekao da je gospodarica Angelica naredila da ga preda vlasniku, da je zahvalna vikontu Clitandre na ljubavi. Ali njen muž je budala i moramo se paziti da ništa ne sazna. Danden, čuvši ovo, postaje bijesan i usuđuje se da se požali de Sotanvilleovima.
Svekr i svekrva su zli plemići, ljudi nisu veliki, nego bahati. Nemaju ni pare za svoju dušu, ali su veoma ponosni na starinu svog roda, veze i privilegije. I iako arogantne riječi ne napuštaju njihov jezik, nisu prezirali da svoju kćer udaju za „običnika“, koji je platio njihove dugove i počeo se zvati „gospodin de Dandinier“. To je bio kraj njihovoj zahvalnosti, a oni su neumorno podsjećali svog seljačkog zeta da im nije dorastao.
Neravnopravan brak
Madame de Sautanville je bila ogorčena što ne zna kako da se ponaša u pristojnom društvu. Kaže Georgesu Dandinu da je zove "gospođa", a ne svekrva. Baron je malo blažeg temperamenta od svoje žene, ali ova "lisa"vrti ih kako hoće. On se, nakon što je slušao arogantne govore svoje gospođice, takođe razmetao i od sada ga Georges mora zvati "ti". Ne treba govoriti o Anđeliki "moja žena", jer je po rođenju viša od njega. Svekar i svekrva opevaju pretke, vrline i Anđeličin strogi odgoj.
Provincijalnost supružnika de Sotanville odaje njihovu pretjeranu razmetljivost i hvalisanje prošlim zaslugama svojih predaka. Ruganje i prezir kriju se iza ljubaznosti vikonta Klitandrea, koji je ušao u sobu, kada se baron iskreno iznenadi što dvorski aristokrata nije čuo glasno ime de Sotanvilovih, ne zna ni za titule ni za slavu njihove slavne porodice. Dandena također ne tješi pomisao da će njegova djeca dobiti plemićku titulu. Iako je „neotesan kreten“, neće nositi rogove. On direktno govori Clytandru o tome.
Anđelikin otac blijedi od ozlojeđenosti i traži od njega objašnjenje. Vikont sve poriče. Madame Sotanville, koja je upravo uvjerila sve u pobožnost žena svoje vrste, zahtijeva Anželiku ovdje i traži da joj sve objasni. Anñelika baca optužbe na Klitandru, koja otkriva njenu lukavost. Tada de Sotanvilleovi svoju ogorčenost okreću na svog zeta i prisiljavaju ih da se izvine vikontu. Ali seljaka ne možete prevariti, on nastavlja da grdi Anđeliku, ali ona glumi ogorčenu nevinost.
Drugi čin
Razgovor između sobarice Claudine i Lubena nastavlja predstavu. Iskreno se pita kako je Danden sve znao i pita Lubena da li je nekome brbljao? Kaže da je upoznao nekogakoji ga je vidio kako izlazi iz njihove kuće, ali je obećao da nikome neće reći.
Danden pokušava uvjeriti svoju ženu da je bračna veza sveta, a nejednakost porijekla izbrisana. Angélique cinično odgovara da nije obavezna da ga posluša samo zato što mu je drago da se oženi njome. Još je mlada i uživaće u radosti slobode na koju joj ovlašćuju godine. Biće u prijatnom društvu. I neka Danden zahvali nebu da ne želi ništa gore.
Danden gleda svoju ženu i Klitandra kroz ključaonicu i misli da sada neće propustiti priliku da se osveti. Nada se da će od Lubena dobiti dokaze o svojoj izdaji. Ali uzalud se nada njegovoj pomoći. Plan osvete ga sve više zaokuplja, čak se i mogućnost prevarenog muža povlači u drugi plan.
Želi uvjeriti Angelikine roditelje u dvoličnost njihove kćeri. Ali ih sama Anđelika poziva da svjedoče, i ovaj put se spretno izvlači. Ogorčeno zamjera Klitandre da je progoni, iako dobro zna koliko je vrlina, zgrabi štap i otjera svog obožavatelja, toliko da udarci padaju na leđa nesretnog Georgesa Dandina. On je bijesan, nazivajući svoju ženu izdajnicom sebe, ali se ne usuđuje to izgovoriti naglas i njeguje nadu da će Anđeliku naučiti lekciju.
Treći čin
Angelica dolazi na izlazak sa Clitandre. Kaže da njen muž hrče. Claudine je tu. Lyuben je traži i zove po imenu, zbog čega se Danden budi i otkriva da mu žene nema. Clytander uzdahne pri pomisli da joj se mora vratitiprostak "lijepa ruža". Žorž Dandin je, kaže, nedostojan njene ljubavi. Anđelika smiruje Klitandru i kaže da ne može voljeti takvog muža. Jeftino je i smiješno je obratiti pažnju.
Georges je uspio uhvatiti svoju ženu na ulici u tako kasno vrijeme, i odmah želi da pozove svoje roditelje. Anđelika moli da joj oprosti, priznaje krivicu i obećava da će biti najbolja žena na svijetu. Ali Danden se "otrgne" zbog arogancije de Sautanvilleovih i ne odlazi u svijet. Rugajući se njihovoj kćeri, cilja na njihov ponos. Takva životinjska tvrdoglavost može se roditi samo u tupom srcu, a u ovom trenutku sva simpatija je na strani Anđelike, koja samo želi da živi, ali su je roditelji žrtvovali.
Anđelika je bijesna što ju je muž ponizio pred svima i želi se osvetiti. Ona ulazi u kuću, zaključava vrata i diže frku da joj je muž pijan i da takođe nije spavao kod kuće. Dotrča De Sotanvili, Danden želi sve da objasni, ali oni ne žele da slušaju, štaviše, teraju ih da mole oproštenje od svoje ćerke na koljenima. Danden se žali da ako se "oženi lošom ženom", ostaje samo jedno - "naopačke u vodi."
Preporučuje se:
Aristofan "Ptice": sažetak, analiza
Komedija "Ptice" Aristofana jedno je od najpoznatijih djela ovog starogrčkog autora. Smatra se njegovim najobimnijim djelom (sadrži više od hiljadu i pol stihova), malo inferiornijim od najduže tragedije u književnosti antičke Grčke - Edip u Kolonu od Sofokla. U ovom članku ćemo dati sažetak rada, analizirati ga
Vladimir Makanin, "Kavkaski zarobljenik" - sažetak, analiza i recenzije
Sažetak Makaninovog "Kavkaskog zarobljenika" omogućit će vam da se pažljivo upoznate sa karakteristikama ovog djela, a da ga i ne čitate. Ova priča, napisana 1994. godine, fokusira se na odnos između mladog čečenskog borca i ruskog vojnika. Do danas je više puta preštampana, prevedena na nekoliko evropskih jezika, pa čak i snimljena. Pisac je za njega dobio 1999. državnu nagradu u oblasti umjetnosti i književnosti
Lermontov, "Princeza Ligovskaja": istorija stvaranja i sažetak romana
"Princeza Ligovskaja" Lermontova je nedovršeni socio-psihološki roman sa elementima sekularne priče. Rad na njemu autor je započeo 1836. To je odražavalo lična iskustva pisca. Međutim, već 1837. Lermontov ga je napustio. Neke od ideja i ideja koje su se pojavile na stranicama ovog djela kasnije su korištene u "Heroju našeg vremena"
Francis Burnett, "Tajni vrt": opis, sažetak i recenzije
Tajni vrt Francisa Burnetta je bezvremenski klasik koji otvara vrata do najdubljih kutova srca, ostavljajući generaciji čitatelja lijepa sjećanja na magiju za cijeli život
Sažetak Lessingove tragedije "Emilia Galotti"
Radnja drame preuzeta je iz čuvene starogrčke tragedije "Virginia". Međutim, autor je radnju tragedije u svoje vrijeme preselio u kontekst dvorskih intriga razumljivijih ljudima 18. stoljeća. Vrijedi li čitati sažetak djela G. Lessinga "Emilia Galotti"? Sažetak će vam omogućiti da naučite o istoriji Njemačke u doba prosvjetiteljstva i o borbi sa riječju slavnog pisca. U prepričavanju ili recenziji možete pronaći zajednički zaplet, ali ne i zadovoljstvo čitanja klasika